Propisi će regulirati Euro 7 motore, pokretati posljednji val automobila na benzin i dizel koji će se pojaviti na tržištu prije nego što budu efektivno zabranjeni novim pravilima o emisiji štetnih plinova 2035. godine.
Evropska unija je u četvrtak predložila stroža pravila o emisijama za poslednju generaciju motora sa unutrašnjim sagorevanjem na kontinentu, potez koji ima za cilj smanjenje zagađenja česticama u gradovima na kontinentu.
Blok je rekao da će nova pravila za takozvanu Euro-7 generaciju motora dodatno smanjiti za oko četvrtinu količinu azotnih oksida koje dizel motori mogu emitovati. Dušični oksidi mogu oštetiti ljudski respiratorni trakt, pogoršati stanja poput plućnih infekcija i astme i potencijalno uzrokovati kronične bolesti pluća.
"Domovni transport je najveći izvor zagađenja zraka u gradovima", navodi se u saopćenju EU, dodajući da će novi propisi dovesti do trećine manje emisija dušikovog oksida do 2035. nego što to dozvoljavaju trenutna pravila. “Novi standardi Euro 7 osigurat će čistija vozila na našim cestama i poboljšati kvalitet zraka, štiteći zdravlje naših građana i okoliš.”
Usvajanje pravila, za koje je potrebno odobrenje država članica i Evropskog parlamenta, nekoliko puta je odlagano zbog prepirki oko njihovog sadržaja. Direktori automobilske industrije, uključujući Carlosa Tavaresa, glavnog izvršnog direktora Stellantisa, tvrde da najnoviji koraci predstavljaju nepotrebno opterećenje za automobilsku industriju i da će usporiti prelazak sektora na elektrifikaciju.
Emisije azot-oksida za benzinske motore će ostati iste, omogućavajući im da emituju 60 miligrama po svakom prijeđenom kilometru. Dizel motori će također biti ograničeni na taj nivo, što je strože pravilo od 80 miligrama azotnih oksida dozvoljenih prema pravilima Euro-6.
Predložena pravila također postavljaju ograničenja za emisije čestica iz kočnica i guma koje će se primjenjivati i na električna vozila. Studije su pokazale da je trošenje kočnica jedan od najvećih izvora emisija neispušnih puteva u urbanim sredinama.
Prijedlog je izazvao uglavnom negativnu reakciju lobističkih grupa i proizvođača automobila.
- Ford Motor, koji se podijelio na dvije interne divizije, Ford Blue za tradicionalne automobile s motorima s unutarnjim izgaranjem i Ford-e za električna vozila, rekao je da predložena uredba „ima potencijal da potkopa veliki napredak koji je Evropa postigla u prelasku na električnu mobilnost. ” “Ne bismo trebali preusmjeravati resurse na jučerašnju tehnologiju i umjesto toga ulagati u nultu emisiju”, rekao je Ford u izjavi. „Naš cilj u Fordu je jasan: nulta emisija do 2030. za sva putnička vozila i za sva Ford vozila do 2035. godine.”
- Grupa za lobiranje proizvođača automobila, ACEA, rekla je da je ekološka korist prijedloga od Euro 7 “veoma ograničena” u poređenju sa povećanim troškovima za vozila.
- Predložene datume implementacije u julu 2025. za automobile i julu 2027. za teške kamione nazvao je “nerealnim, s obzirom na ogroman broj modela i varijanti vozila koje je potrebno razviti, konstruirati, testirati i tipsko odobriti prije toga”.
- Transport & Environment, grupa za zagovaranje životne sredine, rekla je da su predloženi novi standardi “šokantno slabi” i da je Evropska komisija “stala na stranu automobilskih lobista u potezu koji će zeleno oprati 100 miliona automobila koji su jako zagađivali prodatih u deceniji do 2035.”.
- CLEPA, udruženje dobavljača, saopćilo je da prijedlog predstavlja značajan korak naprijed, ali je upozorilo da tehnički detalji moraju biti finalizirani što je prije moguće kako bi se omogućilo razvoj i testiranje tehnologija. Zatražio je rok od najmanje 24 mjeseca za implementaciju nakon što se takav zakon odobri.
- AECC, udruženje proizvođača katalitičkih pretvarača, također je pozvalo na brzo usvajanje konačnog paketa. “Bilo bi žalosno da kašnjenja u procesu usvajanja dovedu do kašnjenja u implementaciji novih standarda i njihovom doprinosu poboljšanju kvaliteta zraka”, rekao je AECC.
- VDA, njemačko udruženje automobilske industrije, saopćilo je da bi bilo “teško moguće” implementirati Euro 7 do 2025. za laka vozila i 2027. za teške kamione. “Razvoj i odobrenje odgovarajućeg pokretača s vremenom od samo godinu dana nakon očekivanog završetka delegiranih akata jednostavno nije izvodljivo”, rekla je grupa u četvrtak.
- Pristalice pravila tvrde da će se neka vozila koja će se naći u prodaji između 2025. i 2035. prodavati na rabljenom tržištu i voziti na cestama decenijama. To znači da bi stroža pravila o zagađenju česticama mogla na kraju spasiti hiljade života, kažu oni.
Pravila, dio Evropskog zelenog dogovora čiji je cilj postavljanje ekonomije kontinenta na održive temelje, razvit će strože standarde emisija za sve automobile, kombije, kamione i autobuse na benzin i dizel.
Blok je prošlog mjeseca postigao značajan dogovor o efektivnoj zabrani novih automobila sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem od 2035. godine, primoravajući kompanije da revidiraju svoje ponude. Taj pritisak predstavlja rizik za zapošljavanje i dostupnost vozila, rekao je prošle sedmice komesar EU za unutrašnje tržište Thierry Breton, što je signal da bi odlaganje politike moglo biti moguće 2026. godine.
S obzirom na to da su standardi CO 2 za teška vozila također na putu, drumski prijevoznici žele vidjeti da njihov put ka neutralnosti ugljika uključuje nekoliko opcija dekarbonizacije. Zajedno sa teškim vozilima na vodik i električne baterije, motor sa unutrašnjim sagorevanjem treba da ostane opcija.
IRU stoga podržava napore Evropske komisije da nastavi predlagati rješenja za smanjenje emisija zagađivača za vozila zasnovana na svim tehnologijama, uključujući motor s unutrašnjim sagorijevanjem.
Međutim, IRU je zabrinut da strogost normi u prijedlogu Euro 7 može u nekim slučajevima zahtijevati da se vozila u potpunosti rekonstruiraju, sa ozbiljnim implikacijama troškova koje su potpuno nesrazmjerne stvarnim koristima.
Direktor IRU-a za zagovaranje EU Raluca Marian rekao je: „Ako prijedlog Euro 7 ne postigne pravu ravnotežu između strogosti pravila, povezanih troškova i dodatnih ekoloških prednosti, to bi moglo destimulirati i na kraju odvratiti proizvođače od razvoja novih tehnologija ili obeshrabriti operatere od kupovine istih. Ovo neće pomoći da se na puteve postave čistija vozila.”
IRU je takođe oprezan u pogledu uključivanja guma i kvarova u opseg pravila Euro 7. Uprkos važnosti razmatranja svih dijelova vozila koji emituju zagađivače, prijedlogu nedostaje jasnoća o međusobnoj interakciji između glavnih komponenti, kao što je motor, i marginalnih dijelova, kao što su gume i lomovi, u klasificiranju vozila kao Euro 7.
„Da li bi prevoznik mogao da kupi vozilo Euro 7, a godinu dana kasnije vozilo se više ne smatra vozilom Euro 7 jer su istrošene gume zamenjene gumama drugog kvaliteta? Da li bi to značilo da vozilo više ne može ući u urbanu zonu niske emisije zbog istrošenosti nekih dijelova?” upita Raluca Marian.
„Preduzećima je potrebna pravna sigurnost za ulaganja. Očekujemo da pravila Euro 7 budu pragmatična i jasna po ovim aspektima”, dodala je.
Pozitivno je to što Euro 7 pojednostavljuje procedure testiranja i poboljšava efikasnost vozača i transportnih operatera poboljšavajući digitalizaciju koja se odnosi na kontinuirano praćenje emisija. Ali pristup podacima u vozilu u svrhu takvog praćenja je još uvijek nejasan i potrebno ga je razjasniti u predstojećim zakonima.
Dodatne činjenice i brojke
Trenutno se na putevima EU nalazi oko 7 miliona teških vozila, od kojih preko 96% koristi dizel gorivo. Prodor tehnologija alternativnih goriva je spor.
Što se tiče autobusa i kamiona težine 40 tona ili više, vozila na alternativno gorivo tek su počela da dolaze na tržište. Pronalaženje izvodljivih rješenja za poboljšanje tehnologija motora s unutarnjim izgaranjem ključno je za dekarbonizaciju voznih parkova teških teretnih vozila, zajedno sa sporim korištenjem akumulatorskih električnih vozila i vozila sa vodoničnim ćelijama.
Najnoviji podaci Eurostata pokazuju da se više od tri četvrtine ukupnog unutrašnjeg teretnog transporta u EU prevozi cestom, što je stopa koja je u stalnom porastu tokom posljednjih decenija.
Prema Evropskoj komisiji, očekuje se da će potražnja za teretnim transportom u EU porasti za više od 60% do 2050. Čak i ako pretpostavimo da će značajan udio tereta preuzimati drugi vidovi transporta, što je neophodno da se da bi se izborili sa prognoziranim povećanjem, udio i broj vozila na putu će morati ostati značajan kako bi se zadovoljila potražnja.
